Prevencijom protiv raka dojke
Već sama pomisao na rak dojke kod mnogih žena budi osjećaj nelagode i straha. Većina žena ne želi govoriti niti misliti o ovoj zloćudnoj bolesti, a upravo nam takav pristup može samo naštetiti i narušiti zdravlje. Pitate se zašto? Karcinom dojke je najzastupljenija vrsta karcinom kod žena, a bilježi se i stalni porast broja oboljelih od ove bolesti, kako u Hrvatskoj, tako i drugim zemljama Europe.
Najbolji način rješavanja straha je suočiti se s njim, stoga razumijevanje i znanje o rizičnim faktorima koji utječu na stvaranje raka dojke te preventivnim mjerama kojima možemo spriječiti pojavu ove bolesti je jedini način da se mogućnost pojave karcinoma dojke spriječi ili svede na minimum. Dobra vijest za sve žene je da preventivne mjere za sprječavanje nastanka raka dojke ne iziskuju velike promjene u stilu života, već samo stvaranje zdravih navika, zbog kojih će vam organizam biti zahvalan.
Preventivne mjere koje smanjuju rizik od nastanka raka dojke:
Održavanje optimalne tjelesne težine
Debljina je uzročnik nastanka mnogih bolesti u organizmu pa tako i jedan od rizičnih faktora koji povećavaju mogućnost pojave raka dojke. U masnom tkivu nisu smještene samo masne stanice, nego se tu nakupljaju i mnoge štetne tvari te otrovi koje organizam ne uspije izbaciti, ali se proizvodi i višak hormona koji dovode do hormonskog disbalansa. Ove tvari mogu potaknuti i razvoj malignih oboljenja kao što je rak dojke. Znanstvenim istraživanjima je dokazano da povišena koncentracija spolnih hormona estrogena povećava rizik od nastanka raka dojke jer previsoke koncentracije estrogena pospješuju razvoj i rast tumorskih stanica u organizmu. Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, ne rješavajte se viška masnog tkiva rigoroznim dijetama. Naglim gubitkom kilograma iz masnog tkiva se oslobađaju prevelike količine štetnih tvari koje mogu potaknuti razvoj niza bolesti, a ne spriječiti ih.
Pravilna i zdrava prehrana
Uravnotežena prehrana ključna je za hormonski balans i prevenciju oboljenja od raka dojke. Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima štite vaš organizam od nastanka i razvoja raka dojke. Omega-3 masne kiseline zaustavljaju rast i razvoj tumorskih stanica te na taj način smanjuju rizik od nastanka raka dojke. Nastanak štetnih slobodnih radikala u organizmu, koji oštećuju stanice te doprinose razvoju karcinoma sprječavaju upravo antioksidansi.
Najbolji izvori omega-3 masnih kiselina i/ili antioksidansa u hrani su:
– riba: losos, bakalar, tuna, skuša, sardine, inćuni
– orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orasi, lješnjaci, kikiriki, sjemenke lana, bundeve, suncokreta, sezama, chia sjemenke
– povrće: špinat, kelj, brokula, kupus, cvjetača, prokulice, češnjak, luk, artičoke, mrkva
– voće: avokado, borovnice, brusnice, aronija, maline, kupine, jagode, ribizli, šljive, naranče, jabuke
S druge strane, visokokalorična, pržena i preslana hrana, mesne prerađevine, učestala konzumacija crvenog mesa i niski udio vlakana u prehrani povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke. Važno je i napomenuti da trebamo paziti na odabir voća i povrća koje konzumiramo. Umjetna gnojiva, pesticidi i aditivi kojima se tretira voće i povrće oštećuju stanice u našem organizmu te pokreću niz mehanizama čije djelovanje povećava rizik od nastanka raka dojke.
Eliminacija štetnih i konzumacija zdravih napitaka
Izbjegavajte konzumaciju alkohola jer alkohol utječe na rad jetre koja metabolizira hormone. Alkohol otežava rad jetre i sprječava eliminaciju viška hormona estrogena, zbog čega dolazi do hormonske neuravnoteženosti i povećanog rizika od nastanka raka dojke. Također smanjite konzumaciju kofeinskih napitaka, izbjegavajte njihovo ispijanje na prazan želudac i konzumaciju u poslijepodnevnim satima. Kofein pokreće lučenje kortizola (hormona stresa), a kortizol blokira lučenje melatonina – hormona sna i najjačeg unutarnjeg antioksidansa. Kofeinske napitke radije zamijenite zelenim čajem koji je izvrstan antioksidans.
Rast i razvoj većine karcinoma dojke uvjetovan je disbalansom ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. Izvrsni prirodni regulatori koji balansiraju ravnotežu ženskih spolnih hormona su čajevi od stolisnika, vrkute, tinkture vrkute i konopljike.
Prestanak pušenja
Duhanski dim sadrži nekoliko tisuća štetnih tvari, a više od njih 50 je kancerogeno. Te štetne tvari oštećuju stanice i organe, stoga ne čudi podatak da barem 40 teških i smrtonosnih bolesti, od kojih je 17 karcinoma (uključujući i rak dojke), uzrokuje upravo pušenje.
Redovita tjelesna aktivnost
Prema znanstvenim istraživanjima koja su provedena u suradnji sa ženama oboljelima od karcinoma dojke, utvrđeno je da su žene oboljele od raka dojke većinom fizički neaktivne osobe. Razlog je poznat, većina karcinoma dojke za razvoj i rast treba hormon estrogen. Redovitom tjelovježbom snižava se razina estrogena, stoga fizički aktivne žene imaju manji rizik od razvoja raka dojke. Osim toga, redovitim vježbanjem jačamo imunološki sustav, odstranjujemo otrove i štetne tvari iz organizma, regeneriramo organizam, smanjujemo štetne učinke stresa na organizam, ali i održavamo normalnu tjelesnu težinu. Tjelesna aktivnost daje nam snagu i osjećaj moći, a upravo takvo tijelo spremno je suprotstaviti se bolestima. Izdvojite 30 minuta dnevno i odaberite omiljenu tjelesnu aktivnost, sportsku ili rekreativnu, kako biste svome organizmu podarili zdravlje.
Jačanje imuniteta
Imunološki sustav je prva linija obrane organizma od svih bolesti pa tako i raka dojke. U našem organizmu postoje dvije vrste stanica, koje su snažni borci protiv tumorskih stanica, a to su makrofagi i NK stanice (eng. natural killer cells – prirodne stanice ubojice). NK stanice brane organizam od uzročnika oboljenja, a makrofagi prepoznaju i uništavaju tumorske, mutirane i mrtve stanice, te bakterije, viruse i gljivice. Oslabljen organizam nema snage aktivirati ove čudesne stanice, zbog toga se za prevenciju raka dojke preporučuje barem dva puta godišnje (najbolje u jesen i proljeće) ojačati imunitet kurom beta glukana, matične mliječi, multivitamina ili propolisa (uz redovitu tjelovježbu i zdravu prehranu).
Dojenje
Prije nego se odlučite za nedojenje razmislite još jednom. Znanstvena istraživanja su potvrdila da žene koje doje djecu minimalno 18 mjeseci imaju manji rizik obolijevanja od raka dojke. Točan razlog još uvijek nije poznat, ali je poznato da dojenje smanjuje ukupan broj menstrualnih ciklusa u životu žene, zbog čega je i manja proizvodnja hormona estrogena, a upravo to bi mogao biti razlog ovoj tvrdnji.
Redovito opuštanje
Posljedica psihičkog stresa je stvaranje slobodnih radikala u organizmu. Slobodni radikali oštećuju zdrave stanice u organizmu, koje tako oštećene mogu mutirati u stanice raka. Stres utječe i na koncentraciju progesterona, hormona koji regulira razinu estrogena u organizmu. Kada je osoba pod stresom, organizmu potreban progesteron pretvara se u hormon stresa (kortizol), zbog čega dolazi do neželjenog disbalansa između hormona estrogena i progesterona.
Teško da stres možemo izbjeći, ali se zato trebamo naučiti nositi s njim. Kako biste izbjegli neželjene posljedice stresa na organizam i smanjili rizik obolijevanja od raka dojke, pronađite vama omiljeni način na koji ćete svoje tijelo opustiti. Ako se pitate koje su najbolje tehnike opuštanja, odgovor je individualan. To mogu biti vježbe disanja za opuštanje, joga, meditacija, molitva, topla kupka, odlazak na masažu ili u saunu, čitanje knjige, boravak u prirodi i sve drugo što vama daje unutarnji mir.
Samopregled dojki
Nasreću, karcinom dojke se u današnje vrijeme može uspješno liječiti, a ključan faktor uspješnog liječenja je otkriti tumor u početnom stadiju. Zbog toga je za prevenciju razvoja karcinoma dojke izuzetno važno redovito obavljati samopregled dojki. Preporuka je svim ženama, počevši od 20. godine, obavljati barem jednom mjesečno samopregled dojki.
Ukoliko prepoznate neke od prvih simptoma raka dojke, obratite se odmah svom liječniku obiteljske medicine koji će vas uputiti na daljnje pretrage.
Ovisno o životnoj dobi, potrebno je napraviti i ultrazvučni pregled dojki te mamografiju. Za prevenciju raka dojki preporuča se:
Ženama od 20. do 25. godine života
– samopregled dojki jednom mjesečno
Ženama od 25. do 40. godine života
– samopregled dojki jednom mjesečno
– ultrazvučni pregled dojki jednom godišnje
Ženama od 40. godine života
– samopregled dojki jednom mjesečno
– ultrazvučni pregled dojki jednom godišnje
– mamografski pregled svake dvije do tri godine